Grobnički dondolaši

"Ne hjustajmo va tujinu,
leh čuvajmo svoj koren, ime i starinu."

Ivan Brdar Grobniški

Grobnički dondolaši

je udruga za promicanje starih,
a skoro zaboravljenih običaja
Grobnišćine.

Grobnički dondolaši

"Ne hjustajmo va tujinu,
leh čuvajmo svoj koren, ime i starinu."

Ivan Brdar Grobniški

Grobnički dondolaši

je udruga za promicanje starih,
a skoro zaboravljenih običaja
Grobnišćine.

Grobnički dondolaši

"Ne hjustajmo va tujinu,
leh čuvajmo svoj koren, ime i starinu."

Ivan Brdar Grobniški

Napisao Duško Žeželić

Počnimo od zvonca


Zvonac – dondolo je naprava – instrument za zvonit.
Zvonac zvoni, din-don…
toj signal za uho, sluh.
On čoviku daje informaciju – dobru i lošu.
Dobra informacijaj – zvonac oglašava početak dana, polna,
Zdrave Marije…..govori o točnon vrimenu, najavljuje vjenčanja, slavi pobjedu….

Loša informacijaj – loša sama po sebi…
Zvonac izaziva strah od poznatoga i nepoznatoga.
On izaziva strah i pu neprijatelja ki ga čuje, nasliša i nagađa ča se događa.
Još akoj tu puno zvoncih na kupu i zija se jako…možjeni polude od straha, telo se trese, noge ne delaju, ruke su slabe….

Eto, tu smo….

Otuda gre povjest dondolanja – zvonjenja.

Zvono kao ratnički element - javlja se zvrimenih prodora Indoevropskih i Evroazijskih plemen na Evropsko tlo. Arapska plemena, a kasnije i Tatari, straše neprijatelja velun zvonjavun i zijanjen i to je presudni psihološki faktor va borbi.
Va kasnijoj fazi – va vrime štovanja mračnih sila - pojedinci se dokazuju i nadmeću svojun snagun, zvonjavun i bušenjen kože raznin metalnin predmeton i trnjen,…često znaju va ton činu delat i grozote, oni su strah i trepet za okolinu. Ta ritual se kasnije upotrebljava va istjerivanju negativnoga, te prizivanju pozitivnoga…
to bi reć napr. ispraćaj grde zime i najava proljeća – početka novoga živjenja, bujanja prirode. Posljedica togaj i 

strašenje šumskoga blaga - vukih i medvidih i ostalih štetočin ki su se tokon zimskoga perioda spušćevali zvisokih planin va nizinu va potragi za hranun. Kakoj Grobnišćina od vavik bila poljoprivredno-stočarski kraj kadi su krave i ofce bile i značile život, moren sa sigurnošću naglasit da sej ta ritual tiranja šumskoga blaga nazad va planine izvodil tu od vajkada. Da bi se vuki i medvidi ustvari bali ovac, čoban sej obučeval va ovčju kožu i posipal pepelon i zvonil i zijal … se va nadi da će to šumsko blago osjetit strah i neće više doć blizu. …….
tako su i nastajali prvi Dondolaši, najamni radnici kih je vlastelin plaćal za posal čuvanja domaće živine. Takoj to bilo vjekovima. Va novije vrime toj bil maškarani običaj, način da se čovik zabavi i nahludi, a danas je to postal turistički proizvod i obilježje kraja od kuda dohaja.
Nesumljivo daj dondolanje postalo i potriba, aš va ovo moderno vrime ono pu judih izaziva radost i veselje, način da se pokaže poznata Grobnička gostoljubivost i temperament, da ne rečen da je ono postalo i način očuvanja identiteta izvorne Grobničke populacije.
Zato ono mora nastavit živet … 


Živeli Dondolaši i Grobnišćina

Ove internetske stranice koriste kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Postavke kolačića možete podesiti u svojem internetskom pregledniku. Više o kolačićima i načinu kako ih koristimo te načinu kako ih onemogućiti pročitajte ovdje , Klikom na gumb 'U redu' pristajete na korištenje kolačića.